Količina THC-a, psihoaktivnog sastojka kanabisa, rapidno raste: donedavna ga je u uzorcima bilo prosječno 4 posto, a sad ga ima 25 do 30 posto
Zahvaljujući genetičkom inženjeringu, posljednjih su godina nastale hibridne biljke kanabisa s vrlo visokom razinom THC-a, psihoaktivnog sastojka koji mijenja ljudsko ponašanje. Količina THC-a u uzorcima kanabisa koje prikupi policija rapidno raste p od prosječno 4 posto THC-a 80-ih godina prošlog stoljeća, danas imamo uzorke s 25 do 30 posto THC-a. Veća koncentracija THC-a dovodi do snažnijeg osjećaja euforije ili opuštenosti, ali i anksioznosti, izmijenjene percepcije osjeta i vremena, poremećene koordinacije, paničnih napada, pa čak i halucinacija. Tvrdi to za Globus dr. Ivan Ćelić, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče, HDZ-ov saborski zastupnik i predsjednik Povjerenstva za prevenciju i suzbijanje zloporabe droga i drugih oblika ovisnosti Grada Zagreba koji je upravo postao član Europske mreže gradova bez droge te se obvezao odbaciti sve zahtjeve za njezinom legalizacijom.
Da je marihuana sve jača, potvrđuju nam i dobri poznavatelji stanja na tržištu bliski aktivističkim krugovima. Oni kažu da se križanjem sorti postiglo da se razina THC-a u marihuani koja se danas kod nas ilegalno prodaje kreće od 8 do 25 posto, što je dva do tri puta više nego prije 20-ak godina. Nekada se, dodaju, indijska konoplja uzgajala na otvorenom, a danas sve više u zatvorenom prostoru pod lampama, što također podiže koncentraciju THC-a. Kad je čovjek puši, ističu, veće su šanse da ga uhvati osjećaj paranoje, osobito ako boluje od shizofrenije. Većina marihuane, doznajemo, u Hrvatsku stiže iz Albanije, koju često zbog toga nazivaju i europskom Kolumbijom, a njezina je kvaliteta vrlo upitna.
Grad Zagreb je u suradnji s Institutom Ruđera Boškovića proveo analizu otpadnih voda 2009. i 2014. godine kojom je utvrđeno da je u tih pet godina potrošnja amfetamina povećana čak devet puta, ecstasyja osam, a kanabisa tri puta. Prosječna dob prvog uzimanja droge u Hrvatskoj je oko 16 godina, prosječna dob prvog javljanja na liječenje je 26,7 godina, što znači da se konzumenti za pomoć obrate tek nakon deset godina. Prema podacima Europskog centra za nadzor droga (EMCDDA), 20 posto mladih u dobi od 15 do 24 godine i podjednako toliko starijih do 64 godine je u proteklih godinu barem jednom pušilo marihuanu. Hrvatska je policija u posljednje vrijeme zaplijenila značajne količine, a premda se stječe dojam da je na tržištu ima više nego ikada, Globusovi policijski izvori tvrde da baš i nije tako.
“Marihuana je, nažalost, sve prisutnija, kao i nove sintetske droge, tzv. osvježivači zraka, jeftina kemija koja se kod nas legalno prodavala do prošle godine, kad je stavljena na popis ilegalnih tvari, no proizvođači stalno smišljaju nova sredstva kako bi izbjegli zakon. Djeca su sve više pod utjecajem informacija da marihuana nije štetna nego da je ljekovita i da je to sredstvo za opuštanje. Lako im je dostupna, jako dobro znaju kako je nabaviti i mnogi je konzumiraju već u 7. ili 8. razredu”, govori nam pročelnica Zavoda za dječju i adolescentsku psihijatrija KBC-a Osijek prof. prim. dr. sc. Katarina Dodig Ćurković. Tvrdi kako su kliničke slike kod mladih konzumenata – stravične. Na liječenje, dodaje, obično dolaze nakon što roditelji primijete promjene u ponašanje – ne spavaju noću, nego danju, uzimaju novac, mršave, popuste u školi, imaju agresivne ispade, otuđuju se, haluciniraju… Roditelji te simptome u početku nerijetko pripisuju pubertetu.
“Mladi pacijenti mi za marihuanu često kažu – ‘doktorice to nije štetno’. A klinička slika im je psihotična. Mozak se najintenzivnije razvija između 14 i 18 godine. Redovito konzumiranje marihuane utječe na dječji mozak i uzrokuje propadanje ličnosti, a može dovesti i do psihoze. Nije točno da ona ne stvara ovisnost. Potrebna je bolja edukacija. Sve one koji se zalažu za dekriminalizaciju droge dovela bih na svoj odjel da vide kako izgledaju djeca koja se od nje liječe i što njihovi roditelji proživljavaju”, poručuje dr. Dodig Ćurković.I dr. Ivan Ćelić naglašava da preventivne programe treba provoditi već od vrtićke dobi. Podsjeća kako se od 2013. posjedovanje droga za osobne potrebe više ne smatra kaznenim djelom, nego prekršajem, a konzumente se više ne šalje u zatvor, nego na liječenje.
“Postoji više istraživanja koja ukazuju da sastojci kanabisa mogu utjecati na receptore u mozgu i mijenjati strukturu mozga. Što netko dulje konzumira kanabis, to će mu više biti izmijenjen hipokampus, moždana struktura zadužena za pamćenje. Istraživači sa Sveučilišta Northwestern u SAD-u otkrili su da 20-godišnjaci koji su učestalo pušili marihuanu kao tinejdžeri imaju 18-posto slabije rezultate na testovima koji su od njih tražili da se prisjete nekih podataka od onih koji je nikad nisu pušili. Kad konzumenti počnu rano eksperimentirati s kanabisom, nastaju štetne posljedice na pamćenje i na sposobnost koncentracije. Razvija se tzv. amotivacijski sindrom praćen gubitkom energije, apatijom i bezvoljnošću, što se potom manifestira radnom i socijalnom disfunkcionalnošću”, objašnjava dr. Ćelić. Kao psihijatar koji uglavnom radi s heroinskim ovisnicima, iz kliničkog iskustva tvrdi kako je kod većine njih kanabis prva droga koju su konzumirali. U najnovijem Europskom izvješću o drogama navodi se kako je kanabis i dalje najraširenija ilegalna droga u Europi.
Zagovornici daljnje dekriminalizacije s kojima smo razgovarali pozivaju se, međutim, na znanstvena istraživanja koja tvrde da konzumacija marihuane ne uzrokuje značajnije neurološke probleme i ne stvara ovisnost osim kod malog broja konzumenata kod kojih se manifestira kroz nesanicu i pojačanu nervozu koja u procesu odvikavanja ne traje duže od dva tjedna.
“U Hrvatskoj je sve više mladih koji traže liječničku pomoć zbog ovisnosti o kanabisu koja je najčešće udružena s nekim drugim psihičkim poremećajem. U općoj populaciji kanabis ima status lake droge. Jedan od razloga jest u tome što se znanost sve do prije 40 godina bavila isključivo djelovanjem i štetnim posljedicama heroina i kokaina. Jedan od ključnih kriterija za postavljanje dijagnoze ovisnosti o bilo kojoj drogi jest tzv. apstinencijski sindrom, što je u pitanju kanabisa još 1984. godine opisao znanstvenik Mendelson. Kriza praćena nemirom, tjeskobom, nesanicom, pojačanim znojenjem, ubrzanim lupanjem srca i nereguliranim krvnim tlakom zabilježena je već nakon 10 sati od prestanka uzimanja kanabisa, a vrhunac dosiže nakon 48 sati. Takvi simptomi sustezanja slični su krizama vezanim uz alkohol, duhan i obično se javljaju nakon intenzivnog, svakodnevnog uživanja kanabisa kroz minimalno 12 mjeseci”, objašnjava dr. Ćelić.
Naglašava kako je jedan naš stručnjak koji radi u Europolu otkrio kako se svakodnevno na granici Crne Gore i Hrvatske zaplijeni prosječno 30 do 40 kilograma kanabisa. Crnog tržišta je, zaključuje, uvijek bilo i tako će i ostati, no učinkovitim mjerama zaštite granica može se puno toga riješiti. Tvrdi i kako su količine zaplijenjenog kokaina dosegle rekordnu razinu. U novije su se vrijeme, kaže, pojavili kokainski “pozivni centri” s brzom i fleksibilnom kurirskom dostavom koja se danas naziva “uberizacijom” trgovine kokainom. “Osim kokaina koji nam dolazi iz Južne Amerike, poseban izazov predstavljaju sintetičke droge – speed, ecstasy, cristal meth – koje se u najnovije vrijeme proizvode u Europi. Poput značajno veće koncentracije THC-a u kanabisu, čistoća amfetamina i metamfetamina značajno je veća od psihostimulansa koji su se prije 10 i više godina proizvodili na Dalekom istoku. Što se tiče tzv. novih psihoaktivnih tvari, u Europi su veliki problem sintetski kanabinoidi koji se najčešće prodaju kao osvježivači zraka. Ti proizvodi sadrže sasušene isjeckane biljke i kemijske aditive koji su odgovorni za psihoaktivne efekte koji mijenjaju stanje svijesti. Najpoznatija imena su Spice, Galaxy, K2, Fake Weed… ”, govori dr. Ćelić.
Čini se da dekriminalizacija marihuane postaje sve više svjetonazorsko, a sve manje medicinsko pitanje, o kojem sve više govore političari, a sve manje stručnjaci.
“Uzimajući u obzir da, prema procjenama, oko 1 posto odraslih osoba iz Europske unije u dobi od 15 do 64 godine svakodnevno ili gotovo svakodnevno konzumira kanabis, to je svakako ne samo stručno nego i političko pitanje. Postoje određene političke opcije koje i u Europi sve snažnije zagovaraju legalizaciju kanabisa u rekreacijske svrhe. Ne bih rekao da je svjetonazorsko pitanje u klasičnom smislu, no činjenica je da i neke tzv. mainstream političke stranke idu u pravcu legalizacije pod egidom ljudskih sloboda. Kao adiktolog ukazivat ću na štetne posljedice kanabisa koji kao sredstvo ovisnosti postaje sve opasniji te, kako istraživanja napreduju, sve više njegovih štetnih učinaka izlazi na vidjelo”, kaže dr. Ivan Ćelić.
Izvor: https://www.jutarnji.hr/