Ovo je drugi članak u seriji o nacionalnoj opijatskoj i krizi zloupotrebe supstanci. Prvi članak obradio je temu kako su najveći farmaceutski proizvođači i distributeri protuzakonito kreirali krizu vezanu za ovisnost i profitirali od toga.
U samo tri dana u mjescu julu, devet osoba je umrlo od predoziranja drogom u okrugu Franklin, Ohio. Vrtoglavi rast smrtnih slučajeva je ozbiljan podsjetnik na aktuelnu krizu javnog zdravlja koja je odnijela preko 700 000 života od 1990-ih godina.
Ovo je najsmrtonosnija kriza vezana za predoziranje u istoriji SAD-a. Šta će biti potrebno da se ona zaustavi?
Zbog niza razloga, uključujući smanjenje od 34% u propisivanju opijata, smrtni slučajevi uzrokovani predoziranjem su se blago smanjili u 2018, prvi put nakon 1990-ih. Trump je brzo pokupio zasluge, ali eksperti iz oblasti politika zdravlja nisu uopće ubijeđeni da je došlo do prekretnice. Upućuju na statistike koje pokazuju da su se u nekim državama smrtni slučajevi povećali.
Uprkos koracima koje su vlade nekih država poduzele, odgovor Trumpove administracije i Kongresa kojim dominira Republikanska partija, uopće ne odgovara razini hitnosti, kažu eksperti.
U međuvremenu, u najvećem građanskom suđenju u istoriji SAD-a u Cleveland-u, Ohio, 2 000 vladinih entiteta tuže farmaceutske proizvođače, distributere i doktore za kreiranje krize ovisnosti. Ova istorijska tužba optužuje kompanije da su znale da opijati izazivaju jaku ovisnost. Optužuje ih da su ‘okretali glavu’ na neobično velike narudžbe koje su završile na crnom tržištu.
Otpečaćeni sudski dokumenti otkrili su da su farmaceutske kompanije preplavile SAD sa 76 milijardi opijatskih tableta u periodu između 2006 – 2012. godine. U 2015. godini, oko 12,5 miliona Amerikanaca zloupotrebljavalo je opijate. Kada su već postali ovisni, mnogi su se okrenuli jeftinijim supstancama, uključujući heroin, kokain i metamfetamin. 80 % korisnika heroina započelo je tako što su prvo bili ovisni o opijatskim lijekovima protiv bolova.
Fentanil, sintetički proizveden opijat, također se koristio kao lijek protiv bolova na recept. Fentanil je supstanca koja izaziva izuzetno jaku ovisnost. 100 puta je jači od morfija i 50 puta jači od heroina. Svjetske kriminalne organizacije trguju ilegalno masovno proizvedenim fentanilom. Proizvod je jeftin, jednostavan za proizvodnju i može se kombinovati sa drugim drogama da bi se povećao profit.
Ovisnost o drogama miješanih sa fentanilom naziva se trećom fazom krize predoziranja. Broj smrtnih slučajeva od opijatskih lijekova protiv bolova smanjio se u 2018. godini. Ali, broj umrlih od droga koje sadrže fentanil, uključujući heroin, metamfetamin i kokain, naglo se povećava. Smatra se da sve veći strah zbog smrtonosne opasnosti fentanila potiče dramatični oporavak od ovisnosti o metamfetaminu.
Trumpova administracija – malo priče i još manje akcije
Opijatska kriza je bila velika tema tokom predsjedničkih izbora u 2016. godini. Tadašnji kandidat Trump je dao mnogo obećanja vezano za adresiranje krize. Ali nakon što je izabran, administracija je učinila veoma malo.
Nakon mnogo pritiska, Trump je imenovao Komisiju za borbu protiv ovisnosti i opijatske krize. Trump je proglasio vanredno stanje u javnom zdravstvu u oktobru 2017. godine, tri mjeseca nakon što je komisija objavila svoje preporuke.
U 2018. godini Kongres je usvojio Zakon o podršci za pacijente i zajednice. Legislativa je proširila opseg tretmana ovisnosti dok je u isto vrijeme pojačala napore u zaustavljanju ilegalne prodaje sintetički proizvedenih opijata.
Većina eksperata i aktivista iz oblasti javnog zdravlja kaže da je zakonodavstvo daleko od onoga što je potrebno, naročito vezano za finansiranje tretmana ovisnosti. Potrebno je ulagati minimalno 100 biliona dolara dugi niz godina da bi se kriza adresirala. Za usporedbu, Federalna vlada je potrošila 34 biliona dolara u „FY 2019“ u borbi protiv AIDS krize.
Od tada, pojavile su se oštre razlike u administraciji između Ministarstva pravde i Agencije za suzbijanje droge (DEA), i dalje bez stalnog vodstva, i Ministarstva zdravstva i socijalne zaštite (HHS). DEA pristupa krizi kao da je to pitanje sprovođenja zakona, dok HHS želi da prioritizira tretman za ovisnost.
U međuvremenu, federalni budžet Trumpove administracije za 2020-tu bi povećao finansiranje za adresiranje krize za samo nekoliko desetina miliona dolara. Ali bi također smanjili finansiranje za HHS, Medicaid i Medicare koji plaćaju tretman ovisnosti. Također, Trump i Republikanska stranka još uvijek namjeravaju da ukinu Zakon o zaštiti pacijenata i pristupačnoj brizi (Affordable Care Act). Ako budu uspješni, dodatnih 200 000 ovisnih osoba izgubiće pristup tretmanu.
Zid na granici nije rješenje
Trumpovo primarno rješenje za borbu protiv krize je da izgradi zid na granici SAD-Meksiko kako bi se navodno zaustavio priliv ilegalnih droga, dok se nameće smrtna kazna. Trump je započeo predsjedničku kampanju sa rasističkim opisima meksičkih imigranata kao „silovatelja“ i „“dilera“. Posljedica njegove rasističke histerije i „invazije“ na granicu SAD-Meksiko pokazala se u masovnoj pucnjavi u El Pasu u ime “nadmoći bijele rase”.
Većina stručnjaka za provođenje zakona i službenika za nacionalnu sigurnost kaže da granični zid neće zaustaviti protok droge. Internacionalne kriminalne bande i narko karteli prenose droge uglavnom preko graničnih prelaza. Mnoge od ovih metoda transporta su detaljno opisane u nedavnom suđenju ‘narko-bosu’, Joaquín „El Chapo“ Guzmán-u. One uključuju podmićivanje izabranih zvaničnika, uključujući bivšeg predsjednika Meksika, te policiju sa obje strane granice. Otkad je Trump preuzeo ured, 13 agenata carine i granične policije osuđeno je za korupciju.
Ne isporučuju se sve droge kroz legalne granične prelaze duž granice SAD-Meksiko. Federalne vlasti su 18. juna zaustavile pošiljku u vrijednosti od jednog biliona dolara u kokainu u luci Filadelfija, što je bila najveća zaplijena u istoriji SAD-a. Pošiljka je krenula iz Čilea i bila je namijenjena za Holandiju.
DEA kaže da se većinski dio fentanila koji se unosi u SAD proizvodi u Kini. Jedan dio se šalje poštom direktno distributerima u SAD-u. Veće količine ulaze kroz Kanadu i Meksiko preko narko-kartela i kanala organizovanog kriminala koji su već uspostavljeni da prevoze heroin, marihuanu i kokain.
Trgovinski rat između Trumpove administracije i Kine podriva sporazum sa kineskom vladom o ograničavanju proizvodnje fentanila. Na zahtjev SAD-a, Kina je zabranila sve kategorije derivata fentanila kao i proizvode.
Upotreba metamfetamina je skočila u posljednje dvije godine, šireći se cijelom zemljom. U jednom trenutku meth se “kuhao” u laboratorijama širom SAD-a. Ali se vjeruje da su meksički narko karteli razvili jeftiniju verziju što im je omogućilo da prodru dublje na američko tržište. Većinski dio unosi se u SAD istim organizovanim kriminalnim rutama kao fentanil i kokain.
Potreban je obiman i sveobuhvatan program
Zvaničnici i stručnjaci za javno zdravstvo tvrde da svaki plan za nošenje sa krizom vezanom za zloupotrebu opijata i drugih supstanci mora biti višestran, obiman i dugotrajan. Mora se baviti generalnim problemom zloupotrebe, i droga i alkohola, te biti dostupan svima kojima je pomoć potrebna. Samo 35% odraslih osoba sa problemom zloupotrebe opijata su dobili tretman u 2018. godini.
Društvena stigma vezana za ovisnost, koja ostavlja milione da pate sami i u izolaciji, mora biti otklonjena. Žrtve se često okrivljuju za njihovu ovisnost, na koju se gleda kao na moralnu manu. A pritom, istina je drugačija: ovisnost je ukorijenjena u kompleksnim psihološkim, socijalnim i fizičkim uzrocima. Ljudi trebaju pomoć, a ne kaznu, da je prevaziđu.
Farmaceutske kompanije bi trebale biti pozvane na odgovornost za kreiranje krize. ’Incestuozni’ odnos između farmaceutskih kompanija i federalne vlade mora prestati. Kompanijama je povjereno ‘da same sebe kontrolišu’, slično kao što je FFA uradila sa Boeing-om, sa istim tragičnim rezultatima. A nedavno se Nacionalni zdravstveni institut obratio farmaceutskim kompanijama da izrade smjernice za adresiranje krize.
U konačnici, cijelu farmaceutsku industriju potrebno je staviti pod državnu vlast.
Stručnjaci za javno zdravstvo savjetuju da nalokson, lijek koji ‘preokreće’ simptome predoziranja, zaista mora biti dostupan za sve one koji ga trebaju. Osobe koje prve odgovaraju, članovi porodica i organizacije civilnog društva trebali bi biti obučeni kako da ga koriste.
Lijekovi poput metadona i buprenorfina bi trebali biti široko dostupni da bi pomogli osobama da smanje potrebu ili da prestanu konzumirati opijate. Manje od polovine ovisnika ima priliku da se uključi u tretman potpomognut lijekovima.
Milioni se nose sa hroničnom boli. Međutim, kao što pokazuju dokumeni iz Ohio slučaja, farmacetuske kompanije su lažno ‘progurale’ velike količine opijata kao siguran lijek za sve. To su uradili bez obzira na potrebe i znanje da opijati uzrokuju ovisnost.
Bol se može tretirati sa drugim ne-opijatskim lijekovima i metodama uključujući: masaže, meditaciju, kiropraktiku, naizmjeničnim tretmanima toplo- hladno, stimulaciju nerava, jogu i tai-chi.
Pristup tretmanu mentalnog zdravlja bi trebao biti radikalno poboljšan. Osobe trebaju pomoć pri nošenju sa uzrocima koji vode ka zloupotrebi opijata i drugih supstanci, poput psihološke traume i socijalnog i ekonomskog očaja. Medicare za sve – unverzalni program zdravstveni zaštite bi pokrio tretman mentalnog zdravlja.
Potrebno je pružiti ekonomske i obrazovne prilike kako bi se pomoglo osobama da izgrade svoje živote. Ovo bi moglo biti moguće kroz besplatno fakultetsko obrazovanje i Green New Deal, što bi stvorilo milione novih poslova.
Warren ima plan
Dok se do sada predsjedničke debate demokrata nisu fokusirale na krizu vezanu za predoziranje opijatima, nekoliko kandidata je počelo izlagati moguća rješenja. Jedna od kandidatkinja, Elizabeth Warren ima najambiciozniji i sveobuhvatan prijedlog. Predstavila ga je na proputovanju kroz zapadnu Virginiu i Ohio, dvije zemlje koje su teško pogođene epidemijom.
Njen prijedlog je poboljšana verzija CARE akta, koji je kosponzorirala za zastupnikom Elijah Cummings-om (D-Md). Izgradila bi ogromnu infrastrukturu za tretman ovisnosti modeliranu prema pristupu u borbi protiv HIV/AIDS epidemije. 100 biliona dolara bi bilo uloženo tokom 10 godina što bi se finansiralo kroz porez na imovinu i dobit – wealth tax. Državne, lokalne i plemenske vlade i javne zdravstvene institucije i neprofitne organizacije bi radile zajedno. Usmjerava finansiranje na lokalne zajednice koje su najteže pogođene, te širi pristup naloksonu.
Warren bi također krivično gonila farmaceutske kompanije za njihovu ulogu u stvaranju krize.
Senator Bernie Sanders je kosponzor Zakona o odgovornosti i rezultate za opijatske krize. Taj zakon zabranjuje nelegalno reklamiranje i distribuciju opijata. Omogućava da se korporativni rukovodioci terete za krivičnu odgovornost i kažnjava proizvođače koji nelegalno reklamiraju, stavljaju u promet ili distribuiraju opijate. Zahtijeva od njih da nadoknade zemlji za štetu koju su načinili.
Na kraju, kriza predoziranja opijatima i drugim drogama je globalna. Preko 271 milion osoba je ovisno širom svijeta, što je povećanje od 30% u 10 godina, sa 585 000 smrtnih slučajeva zbog predoziranja samo u 2017. godini. Na godišnjem sastanku UN Komisije za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja jasno je naglašeno da je ilegalna trgovina drogom sve više isprepletena sa terorizmom. Transnacionalne kriminalne organizacije, uključujući one koje liče na legitimne poslove, ‘peru novac’ preko banaka, zajedno sa korupcijama druge vrste.
Potrebna je globalna saradnja da bi se regulisala proizvodnja i distribucija legalnih lijekova protiv bolova te borilo protiv ilegalnog trgovanja drogom dok se u isto vrijeme finansira tretman za ovisnost o drogama. Globalni ekonomski razvoj, univerzalna zdravstvena njega i obrazovanje su potrebni da se adresira ekonomski i socijalni očaj kako bi se zaustavila potražnja za drogom.